Ured kustosa

Impresum

izdavač:
Gradski muzej Karlovac

za izdavača:
Hrvojka Božić, ravnateljica

voditelj i urednik:
Igor Čulig, kustos
suradnica:
Iva Alibašić, prof.

oblikovanje i održavanje:
Link2 d.o.o.

osnovan:
2014.

kontakt:
igor.culig@gmk.hr

VMKI je pokrenut sredstvima Grada Karlovca (program javnih potreba u kulturi)
i Karlovačke županije

pokrovitelj muzeja:
Hrvatska gospodarska komora Karlovac
prijatelji muzeja:
Mirko Butković
KA-matrix (udruga)
Maja Božić
Tiskara Pečarić i Radočaj d.o.o. / Ivana Prahović / Josip Šubašić

O muzeju

Poslanje Virtualni muzej karlovačke industrije (VMKI) je izdanak Gradskog muzeja Karlovac, muzejske ustanove osnovane 1904. godine. VMKI je osnovan 2014. godine kako bi u virtualnoj sferi prevladao fizička ograničenja u prikupljanju i prezentaciji artefakata te dokumentiranju proizvodnih procesa i prostora, kao i u pozicioniranju čitavih spomeničkih kompleksa u društveno-povijesni kontekst te na kulturno-turističku kartu. U središtu pažnje su karlovački proizvodi i sredstva za proizvodnju koja su bila u karlovačkoj uporabi. Veze nastale s drugim gradovima i sredinama, nastale kroz poslovne odnose, nadopunjuju pojam karlovačke provenijencije.

Praksa Virtualnog muzeja karlovačke industrije

Praksa VMKI se odvija unutar ovih parametara:

Industrijska baština Industrijska baština (definicija) se sastoji od ostataka industrijske kulture koji su od povijesne, tehnološke, društvene, arhitektonske ili znanstvene vrijednosti. Ovi ostaci se sastoje od zgrada i strojeva, radionica, mlinova i tvornica, rudnika i položaja za obradu i rafiniranje, skladišta i prodavaonica, mjesta gdje se energija proizvodi, prenosi i koristi, prijevoznih sredstava sa pripadajućom infrastrukturom, također i od prostora koji se koriste za društvene aktivnosti povezane sa industrijom, kao što su stanovanje, religijsko bogoslužje ili obrazovanje.

Industrijska arheologija je interdisciplinarna metoda proučavanja svih svjedočanstava, materijalnih i nematerijalnih, dokumenata, artefakata, stratigrafije i građevinskih struktura, ljudskih naselja te prirodnih i urbanih krajolika, stvorenih za ili kroz industrijsku aktivnosti. Koristi se onim metodama istraživanja koje su najprikladnije za poboljšavanje razumijevanja industrijske prošlosti i sadašnjosti.

Povijesni period od glavnog interesa proteže se od početaka industrijske revolucije u drugoj polovini osamnaestog stoljeća sve do naših dana (uključujući i njih), uz to obuhvaćajući pred i proto industrijske korijene. Osim toga, oslanja se na proučavanje rada i radnih tehnika koje su obuhvaćene poviješću tehnologije

(Nižnijtagilska povelja o očuvanju industrijske baštine. Tekst ove povelje ratificiran je na nacionalnoj skupštini TICCIH-a održanoj u Moskvi 17. srpnja 2003. godine)

Digitalizacija U digitalnom obliku su zastupljene sve vrste gradiva: pisani tekstovi, slikovni prikazi, trodimenzionalna tijela i prostori te audio i video zapisi.

Dokumentiranje Predmeti pokretne kulturne baštine uvrštavaju se u katalog. Za nepokretnu baštinu izrađuju se dokumentacijski fondovi.

Kontekstualiziranje Usporedno s prikupljanjem i dokumentiranjem artefakata i lokaliteta stvaraju se i bilješke o okolnostima njihovog nastanka, djelovanja i recepcije, te uvrštavaju u leksikon.

Vrednovanje, prikupljanje i čuvanje Prikupljanje konkretne građe vrši se u korist Gradskog muzeja Karlovac. Industrijski proizvođači i drugi posjednici građe potiču se da organiziraju vlastite zbirke. Gradski muzej Karlovac sudjeluje u vrednovanju predmeta koji prethodno nisu prepoznati odnosno vrednovani kao kulturno dobro, bez obzira na to u čijem su vlasništvu; također savjetuje o postupcima pohrane i održavanje.

Imatelji građe Ustanove, tvrtke za proizvodnju te druge organizacije i pojedinci koji imaju relevantnu građu.

Prenamjena i korištenje za kulturne svrhe Prenamjena nekadašnjih industrijskih prostora u javne prostore te njihovo korištenje za kulturne svrhe, bez obzira na prenamjenu ili zadržavanje izvorne funkcije, je od velikog kulturnog interesa te tako i od interesa za virtualni muzej. Od interesa su također i umjetnička djela nastali postupkom prisvajanja industrijskih artefakta.

Aktivnosti muzeja Aktivnosti kao što su izložbe, izdavaštvo, snimanje emisija te radionice za različite dobne i obrazovne skupine provodi Gradski muzej Karlovac samostalno ili u suradnji s drugim subjektima. Samostalni projekti kompetentnih suradnika također mogu biti ugošćeni u virtualnom muzeju.

Korisnici i suradnici *Stručnjaci na području baštine zainteresirane za doprinos Muzeju i pokretanje novih projekata
*Subjekti u proizvodnji zainteresirane za pozicioniranje svojih aktivnosti na području baštine
*Dizajneri i drugi stvaratelji novih proizvoda koji konzultiraju prijašnja iskustva
*Umjetnici koji integriraju kulturno i društveno iskustvo industrije u svoj rad
*Turistički djelatnici koji uključuju pojedine segmente kulturno-povijesnog krajolik u turističku ponudu
*Turističko i kulturno motivirani posjetitelji
*Nastavnici, školarci i studenti koji upoznaju društvo i kulturu
*Građanstvo koje je osobnim iskustvom povezano s industrijskom proizvodnjom, kao zaposlenici u proizvodnji ili korisnici industrijskih proizvoda
*Medijski djelatnici koji koriste Muzej za kontrolu kvalitete podataka u medijskoj distribuciji i podizanje razine svijesti o važnosti baštine

Ciljevi *Vrednovanje zapostavljenih segmenata baštine: stvaranje podloge za nove modele zaštite i korištenja industrijskih spomenika
*Stvaranje kulturnih vrijednosti koje imaju i gospodarske implikacije u smislu prepoznatljivosti karlovačkih proizvoda
*Obogaćivanje muzejskih zbirki i dokumentarnih fondova potrebnih za razvoj programskih djelatnosti Gradskog muzeja Karlovac, uključujući i stalni postav
*Stvaranje društvene mreže koja može razviti ili podržati nove projekte na području industrijske baštine